Timor-Leste Lansa Planu Asaun Nasionál Hodi Prevene no Kontra Tráfiku Umanu (2026-2030), no Komemora Loron Mundiál Kontra Tráfiku Umanu
Loron: 30 fulan-Jullu 2025
[Komunikadu Imprensa]


Dili, Timor-Leste — Komisaun Luta Kontra Trafiku Umanu (KLATU), ho apoiu husi UN Women, lansa ona ninia Planu Asaun Nasionál Hodi Prevene no Kontra Tráfiku Umanu 2026-2030, hodi aprezenta mapamentu nasionál ida atu promove esforsu interajénsia Timor-Leste nian atu prevene no responde ba tráfiku Umanu (TU). Partisipa iha lansamentu ne'e reprezentante liu ema nain 90 husi KLATU, liña ministériu sira, organizasaun sosiedade sivíl no parseiru dezenvolvimentu sira.
Planu foun ne'e ninia objetivu mak atu prevene TU, fó prioridade ba protesaun ba sobrevivente sira liuhosi servisu no asisténsia, asegura prosesu ne’ebé efikáz no hametin esforsu koletivu entre parte interesada hotu-hotu atu kombate tráfiku. Planu ne'e dezenvolve liu husi konsultasaun husi fulan Janeiru to'o Juñu tinan 2025 ho ema na'in 569 husi munisípiu 13 no Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse Ambeno, inklui ajénsia ezekusaun lei, Organizasaun Sosiedade Sivíl (OSS), komunidade no lider lokál sira, lider konfisaun relijioza sira, no ema ho defisiénsia sira atu asegura inkluzaun no reprezentasaun perspetiva oioin iha planu ne’e.
"Bazeia ba pilar-4 husi enkuadramentu internasionál nian: Prevensaun, Protesaun, Prosekusaun no Parseria, PAN ba tinan lima ne’e apela investimentu ne’ebé espesífiku no asaun urjente sira atu hametin koordenasaun inter-ministeriál no kolaborasaun intersetoriál hodi hasa'e komunidade nia konxiénsia kona-ba tráfiku, asegura responsabilidade liuhusi mekanizmu justisa ne'ebé efikáz, no oferese protesaun no apoiu ne'ebé komprensivu no sentradu ba sobrevivente sira, liuliu ba feto, labarik, ema ho defisiénsia sira, traballador migrante sira, no sira seluk ne'ebé iha risku aas liu," dehan Vise Primeiru Ministru, Ministru Koordenadór ba Asuntu Sosiál, S.E. Mariano Assanami Sabino.

Timor-Leste mak nasaun ida-ne'ebé sai fonte, tranzitu no destinu ba traballador migrante sira. Tráfiku Umanu nu’udar tipu violénsia bazeia ba jéneru no dezigualdade jéneru, ne'ebé agravadu husi fatór sosiokulturál, estruturál no fatór institusionál barak. Ida ne'e kontribui husi vulnerabilidade no espozisaun aas husi feto no labarik-feto sira (no mane no labarik-mane sira) ba tráfiku seksuál, Esplorasaun Seksuál Komersiál (ESK) no esplorasaun traballu. Maske iha prevalénsia ba kazu anekdotál no kazu sira ne'ebé relata ona, subnotifikasaun (aktu husi la relata) nafatin hanesan bareira krítiku ida. Estigma no ta'uk ba retaliasaun ne'ebé sobrevivente sira hasoru, lakuna sira iha kapasidade institusionál no sistema protesaun ne'ebé la adekuadu, no dadus limitadu mós limita esforsu atu kombate tráfiku.
"KLATU, liu husi lideransa Ministeriu Justisa nian, liu husi kolaborasaun ho reprezentante 13 husi instituisaun governu no Organizasaun Sosiedade Sivil sira, reafirma ninia kompromisu atu kontra tráfiku liu husi PAN ba TU, ne'ebé ho abut husi kompromisu nasionál, rejionál no globál sira. Ida-ne'e inklui Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste, Programa Governu Konstitusional IX nian, Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011-2030, Planu Estratéjiku Setor Justisa 2011-2030, no instrumentu lejizlativu prinsipál sira hanesan Lei 3/2017 loron 25 fulan-Janeiru kona-ba Prevensaun no luta hasoru tráfiku umanu no alterasaun dahaat ba Kódigu Penál (Lei 3/2017), Kodigu Penál (Dekretu-Lei 19/2009 loron 8 fulan-Abril hanesan altera ona), Lei 11/2017 loron 24 fulan-Maiu kona-ba Migrasaun no Asíliu, no Dekretu-Lei n. 9/2021 loron 30 fulan-Juñu ne'ebé estabelese Komisaun," dehan Prezidente Komisaun, Sr. Honório Aureliano Soares Magalhães.
"TU nu'udar violasaun sériu ba direitus umanus, hamenus dignidade umanu no justisa sosiál. Iha Timor-Leste, grupu vulnerável sira hanesan feto, labarik, foin-sa'e sira mak partikularmente iha risku - vulnerabilidade ida-ne'e agravadu husi susar ekonomia no kiak, oportunidade empregu no edukasaun ne'ebé menus, koñesimentu no informasaun ne'ebé la sufisiente kona-ba migrasaun ne'ebé seguru, no konsiénsia ne'ebé ki'ik kona-ba risku no direitu ba migrasaun. Nomós, konsulta konjunta ne'e deskobre katak utilizasaun teknolojia dijitál ne'ebé aumenta hanesan plataforma média sosiál sira atu atinje, rekruta, lohi no esplora vítima potensiál sira. UN Women nafatin kompromitidu atu apoia Timor-Leste hodi promove prevensaun ne’ebé bazeadu iha komunidade no reforsa kapasidade institusionál hodi responde ba tráfiku," dehan Reprezentante UN Women iha Timor-Leste, Sra. Nishtha Satyam.
Atu hetan informasaun liután
Ministériu Justisa
Sr. Honorio Aureliano Soares Magalhães
Diretór-Jerál ba Polítika Justisa no Prezidente KLATU
Nú. Telemovel: +670 7851 0697 | E-mail: [ Click to reveal ]
Sr. Crisogno da Costa Neto
Tékniku Profesionál
Nú. Telemovel: +670 7723 0148 | E-mail: [ Click to reveal ]
Sr. Jeremias Gomes
Ofisiál Programa Feto, Pás no Seguransa
UN Women Timor-Leste
UN House Caicoli, Dili, Timor-Leste,
Email: [ Click to reveal ] | Facebook: UN Women Timor-Leste
Sra. Flora Wai Shan Chan
Governance, Peace and Security Programme Analyst
UN Women Timor-Leste, UN House Caicoli, Dili, Timor-Leste
Email: [ Click to reveal ] | Facebook: UN Women Timor-Leste