Fórum Feto iha Lideransa no Diplomasia 2025: Direitu sira. Igualdade. Empoderamentu
Data: 23 Janeiru 2025

Dili, Timor-Leste — Ohin kalan, Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, Sekretaria Estadu ba Igualdade, no UN Women hamutuk simu “Forum Feto iha Lideransa no Diplomasia”. Eventu ne'e halibur feto líder atuál no emerjente sira hosi setór oioin, hodi fornese plataforma ida atu diskute, inspira, no habelar feto sira-nia lian iha lideransa. Fórum ne'e hatudu diálogu dinámiku entre feto líder sira ne'ebé hametin ligasaun no kolaborasaun sira.
Fórum ne’e selebra feto sira-nia kontribuisaun notável ba dezenvolvimentu sustentável no pás tantu iha nível mundiál no iha Timor-Leste. Ida-ne'e hakarak atu inspira mudansa transformativu liuhosi rezolve barreira estruturál sira no diskriminasaun bazeia ba jéneru ne'ebé impede progresu ba igualdade jéneru. Hodi fahe istória kona-ba susesu no reziliénsia, eventu ne’e buka atu enkoraja partisipasaun boot liután hosi feto Timoroan sira iha kna’ar lideransa no foti desizaun nian, partikularmente iha polítika, diplomasia, pás, no seguransa.
Prezidente Komisaun F Parlamentu Nasionál, Sua Exelénsia Maria Gorumali Barreto, ne’ebé ko’alia nu’udar panelista, destaka ezemplu espesífiku sira kona-ba lideransa feto nian ne’ebé lori mudansa pozitivu signifikativu. “Iha Timor-Leste, lider feto sira hala’o ona papél krítiku hodi avansa pás no dezenvolvimentu—karik liuhosi lidera inisiativa saúde komunitária, hametin sistema edukasaun, ka halo advokasia ba reforma seguransa sosiál. Istória susesu sira-ne'e tenke konta atu inspira no kapasita feto barak liután atu kaer knaar lideransa nian. Hodi selebra realizasaun hirak ne’e, ita hatudu katak lideransa feto nian la’ós de’it iha impaktu maibé krusiál ba ita-nia progresu koletivu nu’udar nasaun ida,” dehan Sua Exelénsia Sra. Barreto.
Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, Sua Exelénsia Bendito dos Santos Freitas hateten, “Bainhira mundu avansa ba futuru ida ne’ebé inkluzivu liu, ‘Fórum Feto iha Lideransa no Diplomasia’ hamriik nu’udar testamentu ida kona-ba kbiit esforsu koletivu nian iha desmantelamentu barreira sira, hakbiit feto sira, no haburas dalan transformativu sira ba lideransa no diplomasia”.
Desde 2023, "Fórum Feto sira iha Lideransa no Diplomasia" eventual anual ida ne’ebé fornese ona oportunidade sira ba diálogu no envolvimentu entre atór estadu sira no líder feto sira hosi orijen oioin. Haktuir susesu hirak ne’e, eventu tinan ida-ne'e nian destaka kompromisu ne'ebé la'o hela atu haburas kolaborasaun no inspira jerasaun lider sira tuirmai”.
Iha diskursu abertura nian, Sua Exelénsia Elvina Sousa Carvalho, Sekretária Estadu ba Igualdade, subliña papél krítiku feto nian hodi forma Timor-Leste nia futuru. “Feto sira iha liña oin iha ita-nia nasaun nia istória no dezenvolvimentu. Fórum ida-ne’e nu’udar plataforma vitál ida atu rekoñese sira-nia realizasaun, hasoru dezafiu persistente ne’ebé sira hasoru, no garante katak sira iha oportunidade hanesan atu lidera no kontribui ba Timor-Leste nia kreximentu. Hodi hakbiit feto sira, ita harii sosiedade ida ne'ebé inkluzivu liu, prósperu, no pasífiku,” dehan S.E. Carvalho.
Iha diálogu painél, Hon. Deputada Catherine West, Sub-Sekretária Estadu (Indo-Pasífiku) Parlamentár ba Reinu Unidu, ne’ebé vizita hela Timor-Leste nu’udar parte ida hosi nia viajen ba nasaun sira ASEAN nian, subliña importánsia hosi eventu sira-ne’e hodi promove igualdade jéneru.
Fórum ne’e halo parte iha inisiativa ida ne’ebé luan liu ne’ebé hetan apoiu husi Projetu Rejionál Hakbiit Feto ba Dame Sustentável: Prevene Violénsia no Promove Koezaun Sosiál iha ASEAN, ne’ebé financia jenerozamente husi Governu Kanadá, Koreia, no Reinu Unidu. Projetu ida-ne’e fó apoiu vitál ba Estadu-membru ASEAN no Estadu Observadór Timor-Leste hodi avansa ajenda Feto, Pás no Seguransa (WPS) iha rejiaun ne’e, hodi enkoraja partisipasaun signifikativa no reprezentasaun feto sira-nian iha setór pás no seguransa.
Reprezentante UN Women nian iha Timor-Leste, Sra. Nishtha Satyam, ne’ebé modera diálogu Altu Nivel, subliña importánsia atu kria espasu ba solidariedade entre lider feto sira. “Kria plataforma no espasu sira iha ne'ebé feto líder sira bele troka nota informál sira no hametin ligasaun signifikativu sira ajuda tebes hodi hametin solidariedade entre feto líder sira. Rekoñese natureza koletivu hosi sira nia luta bele hametin sira nia rezolusaun koletiva atu dudu baliza sira no desmantela barreira sira ba lideransa”, dehan Sra. Satyam.
Aleinde Fórum ne’e, iha mos workshop formasaun anuál no atividade kapasitasaun ne’ebé organiza hamutuk husi UN Women, Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun no liña ministériu sira kontinua ekipa líder feto sira ho abilidade no koñesimentu ne’ebé nesesáriu atu rezolve kestaun jéneru no dezenvolvimentu ho efetivu. Esforsu sira ne’e mós foka ba lokalizasaun ajenda WPS nian hodi garante nia relevánsia no impaktu iha Timor-Leste.
Fórum ne’e avansa lideransa feto nian no promove governasaun responsivu ba jéneru iha Timor-Leste, hodi kontribui ba implementasaun prioridade nasionál Timor-Leste nian tuir Konvensaun 2023 kona-ba Eliminasaun Forma Diskriminasaun Hotu-hotu hasoru Feto Konkluzaun Observasaun sira , Planu Asaun Nasionál 1325 kona-ba Feto, Pás no Seguransa (2024-2028), Planu Asaun Nasionál kona-ba Violénsia Bazeia ba Jéneru (NAP GBV) (2022-2032), Deklarasaun Maubisse (2018-2022), no polítika nasionál sira seluk ne'ebé promove igualdade jéneru no empoderamentu feto nian.
Ba pergunta sira hosi mídia, favór kontaktu:
Felix Maia
Communications Analyst
[ Click to reveal ]
(670) 7715 0812